zemlja i ljudi
Hrvatski je Sabor usvojio Ustav Republike Hrvatske 22. prosinca 1990. Popularno se naziva »božićni Ustav«. Izmjene i dopune Ustava donio je Sabor 1997, 2000, 2001. i 2010. Ustav Republike Hrvatske sastoji se od više vrsta pravnih normi koje određuju...
Očuvana djela još od najstarijih stilskih razdoblja svjedoče o stvaralačkom kontinuitetu i talentu domaćih ljudi, a hrvatsku graditeljsku i likovnu baštinu čine ravnopravnom sastavnicom svjetskoga stvaralaštva.
Hrvatsko gospodarstvo jedno je od najjačih u jugoistočnoj Europi, a prema društvenom proizvodu i jače od gospodarstva nekih članica Europske unije. Nakon sloma socijalističkog sustava prolazi tranziciju prema otvorenomu tržišnomu gospodarstvu...
Na suvremenoj međunarodnoj političkoj pozornici Hrvatska je nazočna od državnog osamostaljenja iz jugoslavenske federacije, dakle nešto manje od tri desetljeća, no po svojoj povijesti i kulturi ona je jedna od starijih europskih zemalja.
Nakon smrti posljednjeg Trpimirovića kralja Stjepana II. u Hrvatskoj je izbio prijestolni rat, koji je završio 1102. izborom ugarskoga kralja Kolomana Arpadovića za hrvatskoga kralja te sklapanjem personalne unije s Ugarskom, koja je potrajala do 1918.
Predsjednik Republike predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Bira se na temelju općega i jednakoga biračkog prava neposrednim izborom na 5 godina. Predsjednik Republike skrbi se za redovito i usklađeno djelovanje...
Imena Hrvati i Hrvatska na današnjem su prostoru tek postupno nadjačala etnički širi pojam Slavena i njihovih prvih teritorijalnih zajednica Sklavonija, Slovinja (Sclaviniae), kao i posebne nazive starijih ilirskih plemena i njihovih teritorija (npr. Dalmate, Liburni)...
Iako se po broju turističkih dolazaka ne može mjeriti s turističkim velesilama poput Francuske, Španjolske, Italije, Turske ili Grčke, Hrvatska se s 11,8 milijuna turističkih dolazaka u 2012. i višegodišnjim trendom povećanja toga broja nedvojbeno ubraja...
Hrvatska srednjovjekovna književnost, jedinstvena u svojoj trojezičnosti (latinski, staroslavenski i narodni jezik) i tropismenosti (latinica, glagoljica, ćirilica), razvijala se od 8. do 16. st., ostvarivši u pjesmama, dijaloškim stihovima iprikazanjima vrijedna književna...
Hrvatsku tradicijsku kulturu obilježava izrazita raznolikost. Ekološki uvjeti i utjecaji kultura s kojima su Hrvati tijekom povijesti dolazili u dodir (sredozemne, srednjoeuropske, starobalkanske, orijentalne i dr.) uvjetovali su razvoj triju specifičnih...
Zahvaljujući trgovačkim putovima i vezama starosjedilački narodi brončanoga i željeznoga doba na tlu današnje Hrvatske već su od 8. st. pr. Kr. imali dodira s umjetničkom proizvodnjom Grka i Etruraca , no tek se dolaskom grčkih kolonizatora u 4. st. pr. Kr....
Na suvremenoj međunarodnoj političkoj pozornici Hrvatska je nazočna od državnog osamostaljenja iz jugoslavenske federacije, dakle nešto manje od tri desetljeća, no po svojoj povijesti i kulturi ona je jedna od starijih europskih zemalja.
