Hrvatski iseljenici na brodu za Kanadu 1923. Prema procjenama hrvatska dijaspora, od Europe, preko Sjeverne i Južne Amerike do Australije, obuhvaća više od dva i pol milijuna ljudi.

Hrvati su glagoljičku tipografiju uveli za vrijeme samih početaka tiskarstva u Europi, tj. u 15. stoljeću, kada je tiskano pet glagoljskih inkunabula. Misal po zakonu rimskog dvora na hrvatskoj glagoljici i hrvatskom staroslavenskom jeziku tiskan je 22. veljače 1483., samo 28 godina nakon Gutenbergove Biblije. To je ujedno i prva liturgijska knjiga rimskog obreda koja nije tiskana latiničnim pismom.

Grasalkovićevu palaču, danas rezidenciju slovačkoga predsjednika, dao je 1760. godine sagraditi Antun Grasalković (1694–1771), hrvatski plemić i savjetnik Ugarske komore. Ta monumentalna rokoko palača najveće je i najvažnije barokno zdanje u Slovačkoj.

Neptunova Fontana u arboretumu Trsteno, koji je osnovan 1498. i najstariji je arboretum na svijetu. Prema Svjetskoj turističkoj organizaciji Hrvatska je s 9,9 milijuna stranih gostiju 2011. bila 6. najposjećenija turistička destinacija na Sredozemlju, iza Francuske, Španjolske, Italije, Turske i Grčke.

Jeleni u Nacionalnom parku Brijuni. Uz svoju netaknutu prirodu, park je i povijesno mjesto, jer je na jednom od njegovih otoka 1956. potpisana deklaracija kojom je za Hladnoga rata postavljen temelj Pokretu nesvrstanih.