hrvatska.eu zemlja i ljudi
Amfiteatar u Puli, znamenita Arena, podignut u 1. st., veličinom šesti u cijelom Rimskom Carstvu, mogao je primiti 25 000 gledatelja. Danas se u njem održavaju veliki kulturni i sportski spektakli.

Likovna umjetnost

Očuvana djela još od najstarijih stilskih razdoblja svjedoče o stvaralačkom kontinuitetu i talentu domaćih ljudi, a hrvatsku graditeljsku i likovnu baštinu čine ravnopravnom sastavnicom svjetskoga stvaralaštva.

Ustav

Hrvatski je Sabor usvojio Ustav Republike Hrvatske 22. prosinca 1990. Popularno se naziva »božićni Ustav«. Izmjene i dopune Ustava donio je Sabor 1997, 2000, 2001. i 2010. Ustav Republike Hrvatske sastoji se od više vrsta pravnih normi koje određuju...

Gospodarska tranzicija

Hrvatsko gospodarstvo jedno je od najjačih u jugoistočnoj Europi, a prema društvenom proizvodu i jače od gospodarstva nekih članica Europske unije. Nakon sloma socijalističkog sustava prolazi tranziciju prema otvorenomu tržišnomu gospodarstvu...

Izvršna vlast

Predsjednik Republike predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Bira se na temelju općega i jednakoga biračkog prava neposrednim izborom na 5 godina. Predsjednik Republike skrbi se za redovito i usklađeno djelovanje...

Privatna i javna poduzeća

U Hrvatskoj posluje nekoliko velikih poduzeća u privatnom vlasništvu, koja imaju zapaženu vanjskotrgovinsku ulogu, a neka od njih značajni su tehnološki inovatori. Javna poduzeća od iznimnoga interesa za zemlju, uglavnom iz područja prometa, energetike...

Suvremena Hrvatska

Proces nastanka suvremene hrvatske države započeo je krizom komunizma u Istočnoj Europi potkraj 1980-ih te jačanjem demokratskih pokreta s obnovom višestranačja. Pokazalo se da su se takvi pokreti, od Baltika do Jadrana, svrstali...

Demografska slika

S gustoćom naseljenosti od 76 st./km² Hrvatska je jedna od rjeđe naseljenih europskih zemalja, poput Norveške, Finske, Švedske, Estonije, Latvije, Litve, Irske i Bugarske. U posljednjih 150 godina na razvoj stanovništva djelovalo je više čimbenika...

Gastronomija

Glavno je obilježje hrvatske kuhinje njezina raznolikost, te nije moguće izdvojiti tipičnu kuhinju ili tipično jelo. Različiti prirodni i gospodarski uvjeti te raznovrsni kulturni utjecaji uvjetovali su razvoj više regionalnih kuhinja. Izdvajaju se četiri veća područja ...

Između Venecije, Beča i Pešte

U Velikom (Bečkom) ratu (1683–99) od osmanske su vlasti oslobođeni veliki dijelovi Hrvatske i Slavonije, a završeno je i oblikovanje granica Dubrovačke Republike. U ratu je sudjelovala i Mletačka Republika, koja se učvrstila u Dalmaciji.

Umjetnički obrt i dizajn

U Hrvatskoj su već u 18. st. postojale veće radionice za proizvodnju uporabnih i ukrasnih predmeta (peći, kamenine, stakla, keramike, namještaja), a zaslugom arhitekta Hermana Bolléa osnovana je 1882. u Zagrebu Obrtna škola...

Fotografija i kinematografija

Profesionalna povijest hrvatske kinematografije počinje tek sredinom 20. stoljeća, iako je prve sačuvane snimke hrvatskih krajeva, već 1898. ostvario slavni snimatelj kompanije Lumière, Alexandre Promio, a 1904. i engleski filmski pionir...

Hrvatska ukratko

Na suvremenoj međunarodnoj političkoj pozornici Hrvatska je nazočna od državnog osamostaljenja iz jugoslavenske federacije, dakle nešto manje od tri desetljeća, no po svojoj povijesti i kulturi ona je jedna od starijih europskih zemalja.