Grasalkovićevu palaču, danas rezidenciju slovačkoga predsjednika, dao je 1760. godine sagraditi Antun Grasalković (1694–1771), hrvatski plemić i savjetnik Ugarske komore. Ta monumentalna rokoko palača najveće je i najvažnije barokno zdanje u Slovačkoj.

Oko 60% stanovnika Hrvatske živi u gradovima, a svaki četvrti stanovnik živi u jednom od četiriju najvećih gradova (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek).

Hrvati su glagoljičku tipografiju uveli za vrijeme samih početaka tiskarstva u Europi, tj. u 15. stoljeću, kada je tiskano pet glagoljskih inkunabula. Misal po zakonu rimskog dvora na hrvatskoj glagoljici i hrvatskom staroslavenskom jeziku tiskan je 22. veljače 1483., samo 28 godina nakon Gutenbergove Biblije. To je ujedno i prva liturgijska knjiga rimskog obreda koja nije tiskana latiničnim pismom.

Autocesta Zagreb–Split (A1), čvor Žuta lokva. Hrvatska ima preko 1250 km autocesta, od čega je oko 1000 km izgrađeno u posljednjih petnaest godina. Tunel Brinje, na autocesti Zagreb–Split, proglašen je 2008. u Bruxellesu jednim od najsigurnijih tunela u Europi.

Amfiteatar u Puli, znamenita Arena, podignut u 1. st., veličinom šesti u cijelom Rimskom Carstvu, mogao je primiti 25 000 gledatelja. Danas se u njemu održavaju veliki kulturni i sportski spektakli.