hrvatska.eu zemlja i ljudi
Ivan Meštrović, Zdenac života, skulptura ispred Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. U Hrvatskoj očekivana životna dob iznosi 80 godina za žene i 73 godine za muškarce.
Zemljopis i stanovništvo

Demografska slika

S pripadajućom površinom Hrvatska je približno dvostruko veća od Belgije, no s 4,4 milijuna stanovnika i dvostruko manje naseljena od nje. S gustoćom naseljenosti od 76 st./km² Hrvatska je jedna od rjeđe naseljenih europskih zemalja, poput Norveške, Finske, Švedske, Estonije, Latvije, Litve, Irske i Bugarske.

U posljednjih 150 godina na razvoj stanovništva djelovalo je više čimbenika, od kojih su najvažniji kontinuirano, katkad i intenzivno iseljavanje stanovništva u europske i prekomorske zemlje te svjetski ratovi i Domovinski rat.

Iako se u razdoblju od 150 godina stanovništvo Hrvatske udvostručilo, to je malen porast u usporedbi s drugim zemljama (npr. u istom se razdoblju stanovništvo Nizozemske povećalo 3,5 puta). Stanovništvo je uglavnom raslo, osobito visokom stopom potkraj 19. st., kad je ušlo u prvu etapu demografske tranzicije, obilježene visokim stopama prirodne promjene. No početkom 20. st. povećava se iseljavanje, pa se stopa porasta stanovništva smanjuje, a izbijanjem Prvoga svjetskog rata i epidemije španjolske gripe prvi je put došlo do smanjenja broja stanovnika. Nakon blagog oporavka 1920-ih, ponovo su slijedila ratna zbivanja i drugo smanjenje stanovništva. Porast stanovništva od 1960-ih do 1980-ih usporavala je smanjena prirodna promjena, izravno povezana sa smanjenom stopom nataliteta, te izraženo iseljavanje na »privremeni rad«. U takvim je okolnostima stanovništvo Hrvatske ubrzano prošlo kroz demografsku tranziciju. Već je kraj 1980-ih obilježen niskom stopom prirodne promjene, što ni u kom slučaju nije bilo u skladu sa stupnjem gospodarskoga razvoja. S tako oslabljenom bazom stanovništva (osobito onoga reproduktivnoga) Hrvatska je 1990-ih prošla kroz još jedan rat i za život nesigurno poraće, a posljedica je treće smanjenje broja stanovnika na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće. Ono je pojačano nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju iseljavanjem, ponajviše u Njemačku, Irsku i Austriju. Prema službenim procjenama u zemlji je 2017. živjelo 4,1 milijuna ljudi.

Opće kretanje stanovništva Hrvatske 1857–2011.
Dobno-spolni sastav stanovništva umnogome odražava proces tipičnoga europskog procesa – demografskoga starenja. Osobito zabrinjava starenje stanovništva u radno aktivnoj i fertilnoj dobi.
Prirodno kretanje stanovništva 1950–2015.

Dugotrajna depopulacija donijela je mnoge negativne posljedice, poput smanjenja jezgre stanovništva koja stvara nove naraštaje, smanjenja radno aktivnoga stanovništva, povećane potrebe za skrbi ostarjeloga stanovništva, odnosno povećanoga ekonomskog i socijalnog opterećenja državnoga proračuna u području mirovinskoga, socijalnog i zdravstvenog zbrinjavanja starijih osoba i sl.

Osim po smanjenju broja stanovnika, suvremena demografska slika Hrvatske u mnogočemu je slična onoj ostalih članica Europske unije. Obilježavaju je još procesi starenja, prirodne depopulacije te prostorne polarizacije.

Pitanje demografske revitalizacije na hrvatsku je inicijativu uvršteno u strateški program Europske unije do 2024. godine. Isto tako petogodišnji mandat potpredsjednice Europske komisije za demokraciju i demografiju od 2019. obnaša hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica.

Produljenjem očekivane životne dobi na 80 godina za žene i 73 za muškarce stanovništvo sve brže stari. Prosječna se starost s 30,7 godina prije šezdesetak godina povisila na 41,7 godina. U dobi od 60 i više godina danas je gotovo četvrtina stanovnika Hrvatske (24%), a prije pedesetak godina taj je udio iznosio 12%. Nadalje, stanovništvo u osnovnoškolskoj dobi danas čini tek 15% ukupne populacije, a početkom 1960-ih taj je udio bio 27%. S procesom starenja stanovništva usko je vezana prirodna depopulacija, odnosno smanjenje stanovništva zbog više umrlih nego rođenih, te pad prosječnoga broja djece po ženi u fertilnoj dobi (1,4), čime se Hrvatska također svrstava uz bok ostalih europskih država.

Prirodna promjena od –4,1‰, poput ostalih demografskih procesa u Hrvatskoj, ima višedesetljetnu povijest. Natalitet neprekidno pada od 1950-ih, mortalitet se od 1970-ih povisuje, a od 1990-ih, kad je smrtnost povećana ratnim gubitcima, negativne su i vrijednosti prirodne promjene.