hrvatska.eu zemlja i ljudi
Električni automobil C-Two, proizveden 2018. u Rimac automobilima iz Svete Nedelje, poduzeću specijaliziranom za razvoj visokotehnoloških rješenja i novih tehnologija u industriji električnih vozila.
Obrazovanje i znanost

Izumi i izumitelji

Hrvatska se drži domovinom mnogobrojnih izuma koji su izmijenili čovječanstvo, a neki se i danas koriste u svakidašnjem životu.

1617: padobran. Polihistor, izumitelj, filozof i leksikograf Faust Vrančić (1551–1617) prvi je od tkanine razapete o drveni okvir izradio padobran, navodno iskušan skokom s tornja u Veneciji. S 56 drugih izuma iscrpno ga je opisao u djelu Novi strojevi, a padobranca je nazvao letećim čovjekom (Homo volans). Objavio i Rječnik pet najuglednijih europskih jezika (1595), prvi tiskani rječnik u Hrvata.

1861: torpedo. Pomorski časnik i izumitelj Ivan Blaž Lupis (1813–75) sagradio je 1861. prototip eksplozivnog oružja kojim se mogao napasti neprijateljski brod. U dogovoru s Lupisom, tvornica u Rijeci razvila je njegovu zamisao i prva u svijetu počela masovno proizvoditi torpeda sasvim nalik današnjima. Tehnička rješenja riječkoga torpeda primjenjuju se danas u miroljubive svrhe.

Vrančićev Homo volans (Leteći čovjek)
Peter Salcher
Tvornica torpeda u Rijeci oko 1905.

1887: »nadzvučna« fotografija. Peter Salcher (1848–1928) bio je profesor fizike na mornaričkoj akademiji u Rijeci. Prvi u svijetu proveo ultrabrzo fotografsko snimanje pojava koje prate let puščanoga zrna kroza zrak.

1891: daktiloskopija. Ivan Vučetić (1858–1925), kriminalist; 1884. emigrirao u Argentinu, gdje se zaposlio u policiji. Jedan od utemeljitelja daktiloskopije; osmislio sustav klasifikacije otisaka prstiju te ga primijenio za rješavanje kriminalističkih slučajeva.

1897: zračni brod. Hrvatski konstruktor mađarskoga podrijetla David Schwarz (1850–97) izradio je prvi upravljivi zračni brod s metalnim kosturom. Zbog iznenadne smrti izumiteljska slava pripala je Ferdinandu Zeppelinu, koji je svoju letjelicu konstruirao na temelju njegova projekta.

1904: žarulja s volframovom niti. Kemičar i metalurg Franjo Hanaman (1878–1941) u Beču je s Aleksandrom Justom razradio postupak proizvodnje volframove žarne niti i njezine primjene u električnoj žarulji.

Ivan Vučetić
Slavoljub Penkala
Mehanički koloturnik Marija Puratića

1906: kemijska olovka. Hrvatski izumitelj poljskoga podrijetla Slavoljub Penkala (1871–1922) patentirao je mnogobrojne izume koji se i danas koriste. Najpoznatija je kemijska olovka, koju je Penkalina tvornica prodavala u sedamdesetak zemalja. Osmislio je i termos-bocu, rotirajuću četkicu za pranje zuba itd. Sagradio je i prvi zrakoplov u Hrvatskoj 1910, a drži ga se i ocem suvremene lebdjelice.

1954: Puratićev koloturnik. Mario Puratić (1904–93) odselio se 1929. u SAD, gdje je izumio brodski koloturnik za lakše izvlačenje ribarskih mreža iz mora, koji je uveden u sve ribarske flote svijeta.

1981: antibiotik azitromicin. Skupina znanstvenika istraživačkog instituta farmaceutske tvrtke Pliva sintetizirala je i patentirala azitromicin, novu vrstu antibiotika sa širokim spektrom djelovanja i dugotrajnim zadržavanjem u organizmu. Aktivni je sastojak lijeka u Hrvatskoj poznatoga kao Sumamed, dok ga na temelju licencije američka tvrtka Pfizer prodaje kao Zithromax i Zentiva Azitrox.

Spoj znanosti, inovacija i industrije

Kreativni hrvatski izumitelji, stogodišnja tradicija tehničke visokoškolske naobrazbe i znanosti te povoljna poduzetnička klima i uvjeti, posebno naglašeni uključivanjem Hrvatske u europske integracijske tokove, u posljednje su doba pridonijeli realizaciji ideja i projekata u području visoke tehnologije. Sve je više znanstvenih središta, poduzeća i njihovih inovacija u tom segmentu prepoznatljivo i na svjetskoj razini.

Daljinski upravljan bager MVD-XLP za podzemno kopanje rude, proizveden u zagrebačkom poduzeću Dok-Ing, za razvoj i proizvodnju robotizirane opreme, strojeva i sustava za razminiranje, vatrogastvo i rudarstvo.
Robot RONNA, namijenjen asistiranju pri neurokirurškim operacijama, razvijen na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, u suradnji s Kliničkim bolničkim centrom Dubrava i uz financijsku potporu Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije.
Visokobrzinsko motorno vreteno s linearnim motorom zadarskoga poduzeća HSTEC, koje razvija, projektira i proizvodi specijalne obradbene strojeve i druge proizvode iz područja industrijske automatizacije i robotike.
Ivan Mrvoš iz Solina pokrenuo je proizvodnju inovativne visokotehnološke »pametne klupe« kao dijela urbane opreme, te ga je 2019. poslovni časopis Forbes uvrstio među 30 najboljih mladih poduzetnika u kategoriji proizvodnja i industrija.
Amphinicy Technologies iz Zagreba jedan je od vodećih svjetskih proizvođača programske potpore za poduzeća satelitske industrije, operatere satelita i proizvođače dijelova te za pružatelje usluga širokopojasnih komunikacija.
Sisačka tvornica Applied Ceramics razvila je izradbu poluvodičkih, keramičkih i drugih dijelova od kristalnih materijala osobite čistoće i vrlo visoke točnosti namijenjenih posebnim zahtjevima klijenata iz visokotehnološke industrije.