hrvatska.eu zemlja i ljudi
Konjanici zagrebačke »Kravat-pukovnije«, paradne postrojbe kostimirane po uzoru na hrvatske vojnike iz 17. st. iz čije odore je nastala današnja kravata. Svojim mimohodom  podsjećaju prolaznike i turiste na činjenicu da je upravo Hrvatska domovina kravate.
Društvo i način života

Jeste li znali?

Potpuno »zaokruženo znanje« o Hrvatskoj nije moguće napisati, no vrijedi spomenuti da se pojam kojim se takvo znanje označuje – enciklopedija – već 1559. našao u naslovu jednoga djela hrvatskoga humanista Pavla Skalića, odakle se proširio u sve jezike svijeta. Slično se svijetom, kao mjera elegancije, raširila i kravata, koje su prvi primjerci bili slikoviti rupci na odori hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu. Nezaobilazni su dio svakidašnjice, zaslugom hrvatskoga programera Tomislava Uzelca, i MP3-svirači. Venecijanski istraživač Marko Polo rodio se prerano da bi imao takav svirač, no s Hrvatskom ga, prema nekim istraživačima, povezuje mjesto obiteljskoga podrijetla – otok Korčula. Iz toga dijela Hrvatske potječe i dalmatinski pas, najpoznatija autohtona hrvatska pseća pasmina, bez koje ne bi bilo glasovitoga Disneyjeva animiranoga filma 101 dalmatinac. Uz te, u ovom poglavlju ćete otkriti još mnoge zanimljivosti o Hrvatskoj...

Kravata, danas nezaobilazni muški, pa i ženski modni dodatak, nazvana je prema dijelu odore hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu. Oni su, naime, kao dio odore, vezivali oko vrata slikovite rupce. Taj hrvatski običaj zapazili su Parižani, pa su ga usvojili kao vlastiti modni dodatak koji se nosio »à la croate«, što je bio korijen nove francuske riječi »cravate«. Do toga povijesnog detalja danas se u Hrvatskoj itekako drži, a hrvatski Sabor proglasio je 18. listopada Danom kravate.

Dalmatinski pas, zvan i dalmatinac ili dalmatiner, najpoznatija je autohtona hrvatska pseća pasmina, a nazvan je po hrvatskoj povijesnoj pokrajini Dalmaciji, gdje je u prošlosti uzgajan.

Prema nekim je teorijama ime Hrvati iranskoga (sarmatskog) podrijetla. Teorija se zasniva na etimologiji hrvatskog imena (Horoathos) i starim zapisima, od kojih su najpoznatije dvije ploče iz 2. st. pronađene na ušću rijeke Don (Tanais).

Prema legendi utemeljitelj San Marina početkom 4. st. bio je klesar Marin s otoka Raba.

Marko Polo, venecijanski istraživač Dalekog istoka iz 13. st., prema nekim je tvrdnjama rodom s otoka Korčule. Izravnih dokaza za tu tvrdnju nema, ali neka istraživanja pokazuju da venecijanska trgovačka obitelj Polo potječe s Korčule.

Prezime Horvát ili Horváth, što doslovce znači Hrvat, među raširenijim je prezimenima u Mađarskoj te među pripadnicima mađarske manjine u Slovačkoj. Nemaju, naravno, svi Mađari s takvim prezimenom izravne hrvatske korijene, no raširenost prezimena ukazuje na stoljetne hrvatsko-mađarske veze te migracije stanovništva u prošlosti.

Smjena počasne straže Kravat pukovnije, paradne postrojbe kostimirane po uzoru na hrvatske vojnike s kravatama iz 17. st.
Dalmatinski pas, najpoznatija autohtona hrvatska pseća pasmina.
Ploče s hrvatskim imenom s ušća rijeke Don (2. st.)
Skalićeva Enciklopedija (1559)
Joyceov spomenik u Puli
Pazin s ponorom rijeke Pazinčice, kojim se inspirirao Jules Verne.

Dubrovačka je Republika propisima iz 1413. i 1416. zabranila trgovinu robljem, a zakon »protiv onih koji prodavaju ljude« donesen je i 1466.

Dubrovačka Republika bila je politički podijeljena na dva aristokratska tabora – sorboneze (starije plemstvo) i salamankeze (novije plemstvo). Ti nazivi, međutim, ne potječu od mjesta studiranja dubrovačkih patricija, iako aludiraju na glasovita sveučilišta Salamancu i Sorbonneu. Dubrovčani su uglavnom studirali u Padovi, a nazivi su pučka igra riječi, podrugljivo izokrenutih iz talijanskoga jezika: oni koji »nemaju soli u glavi« (salamankezi) i oni koji su »suhi kao oskoruša« (sorbonezi).

Među viđenijim ljudima Otomanskoga Carstva, pa i na sultanovu dvoru, bilo je mnogo islamiziranih Hrvata. O njihovu podrijetlu svjedoči pridjevak Hrvat (turski Hırvat) uz ime: Mahmut-paša Hrvat, Pijali-paša Hrvat, Sijavuš-paša Hrvat. Najpoznatiji je među njima Rustem-paša Hrvat, veliki vezir od vremena sultana Sulejmana Veličanstvenoga, čiju je kćer i oženio.

Hrvatski polihistor i humanist Pavao Skalić već je 1559. u naslovu jednoga djela upotrijebio riječ enciklopedija u značenju srodnom današnjem.

Hrvatskomu književniku Marku Maruliću pripisuje se prva poznata uporaba riječi psihologija (u naslovu djela Psichiologia de ratione animae humanae), u značenju znanosti o duši.

Dante Alighieri u Božanstvenoj komediji (Raj, XXXI. pjevanje) spominje Hrvata u liku ganutoga hodočasnika koji motri otisak Kristova lica na Veronikinu rupcu. Drži se da je lik hodočasnika Dante osmislio prema svomu prijatelju biskupu Antonu Kažotiću. Zanimljivo je i da je Danteov praunuk Nicolò u Zagrebu vodio ljekarnu (1399).

Irski pisac James Joyce, tražeći posao na europskom kontinentu, u jesen 1904. dobio je zaposlenje u Puli. Ondje je doputovao s budućom suprugom Norom Barnacle. Ostali su četiri mjeseca, za vrijeme kojih je Joyce u Berlitzovoj školi stranih jezika austrougarske časnike podučavao engleski jezik.

Francuski pisac Jules Verne smjestio je radnju romana Mathias Sandorf, objavljena 1885, u Istru. Na to ga je naveo slikoviti ponor rijeke Pazinčice s Kaštelom nad njim, koji je oduvijek nadahnjivao ljudsku maštu.

U bečkom Prirodoslovnom muzeju čuva se meteorit koji je 1751. pao kraj mjesta Hraščine u Hrvatskom zagorju. Padu meteorita posvjedočio je velik broj ljudi, a o svem je sastavljeno i stručno izvješće. Popularni je naziv meteorita »zagrebačko željezo«.

Talijanski je putopisac Alberto Fortis u djelu Putovanje po Dalmaciji (1774) donio hrvatsku pučku baladu Asanaginica, koju je poslije prepjevao Goethe, a Johann Gottfried Herder uvrstio u Volkslieder, prevodili su je Charles Nodier, Prosper Mérimée, Walter Scott, Niccolò Tommaseo, Aleksandr Sergejevič Puškin i drugi, a bila je inspiracijom i nekim književnim djelima (roman Corinne Madame de Staël).

Julije Klović (1498–1578), renesansni slikar zvan i »Michelangelo minijature«.
Morske orgulje u Zadru, u kojima zvukove proizvode valovi.
Hum, najmanji grad na svijetu.
Andrija Mohorovičić svojim je otkrićem omogućio lociranje epicentara potresa.
Ivan Vučetić prvi je 1892. primjenom metode identifikacije s pomoću otisaka prstiju riješio kriminalistički slučaj.
Boškovićev krater na Mjesecu

Hrvatski pomorac Ivan Visin bio je šesti pomorac nakon Magellana koji je oplovio svijet. Kapetan Visin na put se otisnuo iz Antwerpena 1852, s devet članova posade i brodom Splendido pod habsburškom zastavom. U Trst su stigli 1859.

O izvrsnosti dviju hrvatskih umjetnica posvjedočili su autori djela u kojima su nastupale. Talijanski skladatelj Giacomo Puccini za pjevačicu Milku Trninu izjavio je »da se niti jedna Tosca ne može usporediti s Trninom«, a američki dramatičar Tennessee Williams balerinu Miu Čorak-Slavensku držao je »najboljom Blanche DuBois« (balet Tramvaj zvan čežnja).

Rudari iz Labina u Istri, potpomognuti lokalnim pučanstvom, 1921. podigli su pobunu, preuzeli upravu nad rudnikom te uspostavili Labinsku republiku. Pobuna je izbila ponajprije zbog teškoga položaja i uvjeta rada rudara, no izravan je povod bio nasilan upad talijanskih fašista u radničku komoru u Trstu. Iako je fašizam na vlast u Italiji stigao 1922, pobuna istarskih rudara drži se prvim antifašističkim ustankom uopće.

Među 1052 borca iz Jugoslavije koji su na strani republikanaca kao dio internacionalnih brigada sudjelovali u Španjolskom građanskom ratu bilo je 528 Hrvata.

Jedan od triju partizanskih bataljuna koji su na otoku Rabu 11. rujna 1943. osnovali preživjeli zatočenici iz talijanskoga koncentracijskog logora Kampor bio je sastavljen od židovskih boraca, prva židovska jedinica u okupiranoj Europi.

Više od stotinu Hrvata primilo je medalju Pravednika među narodima, koju dodjeljuje država Izrael zbog spašavanja Židova u holokaustu.

Hum u Istri poznat je kao najmanji grad na svijetu. To utvrđeno naselje, djelomično opasano zidinama, a djelomično povezanim kućnim zidovima, u koje se ulazi kroz gradska vrata, prema popisu iz 2011. imalo je 30 stanovnika.

Najveći tartuf na svijetu, težak 1,31 kg, pronađen je 1999. kraj sela Livade u Istri i 2000. uvršten u Guinnessovu knjigu rekorda.

U Zadru se nalaze orgulje kojima pogonsku energiju daju morski valovi. Izgrađene su 2005, autor je arhitekt Nikola Bašić, a suautori Ivica Stamać (zvuk) i Vladimir Andročec (hidraulika), dok je proračun za artikulaciju zvuka dao orguljarski atelje Heferer. U neposrednoj blizini nalazi se i Bašićeva instalacija Pozdrav Suncu.

Na Mjesecu, u središnjem dijelu njegove vidljive strane, nalazi se krater Boscovich, nazvan po hrvatskom znanstveniku Ruđeru Boškoviću. U blizini kratera nalazi se još sedam satelitskih kratera, također nazvanih prema Boškoviću. Prvo nebesko tijelo s hrvatskim imenom bio je asteroid Croatia otkriven 1906. u zvjezdarnici u Heidelbergu, imenovan u čast utemeljenja zvjezdarnice u Zagrebu.

Rad MP3-svirača, koji glazbom mnogima uljepšavaju život, temeljen je na izumu hrvatskoga programera Tomislava Uzelca. On je 1997. razvio softver za preslušavanje glazbenih datoteka AMP, koji su potom američki studenti prilagodili za rad na Windowsima te ga nazvali »WinAMP«.