hrvatska.eu zemlja i ljudi
U skladu s pravnom tradicijom, hrvatski parlament tradicionalno nosi naziv Sabor. Najstariji sačuvani zapisnik saborskoga zasjedanja potječe iz 1273, premda se neki oblici sabora spominju mnogo prije. Uz islandski Althing (uspostavljen oko 930) i Sicilijanski sabor (oko 1130), Hrvatski sabor jedan je od najstarijih u Europi.
Politički ustroj

Zakonodavna vlast

U skladu s pravnom tradicijom hrvatski parlament nosi naziv Sabor. Najstariji sačuvani zapisnik saborskoga zasjedanja potječe iz 1273. Do 16. st. zasjedaju odvojeno Slavonski i Hrvatski sabor, a od 1681. zasjeda Sabor Kraljevstava Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (Congregatio Regnorum Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae). Do 1848. Sabor su činili crkveni velikodostojnici i plemstvo, a otad nastupa građansko razdoblje (do 1918. uz virilne članove).

Službeni jezik do 1847. bio je latinski, otad je hrvatski. Za II. svjetskog rata tradiciju sabora preuzeo je ZAVNOH, koji se 1945. proglasio Narodnim saborom Hrvatske. Za Jugoslavije se sastajao jednostranački sabor, no stvarna vlast bila je koncentrirana u Savezu komunista. Prvi višestranački Sabor konstituiran je 30. V. 1990. i taj se datum obilježava kao Dan Hrvatskoga sabora. Otad je konstituirano devet saziva Sabora.

Zgrada Hrvatskog sabora na Trgu svetoga Marka u Zagrebu, nasuprot sjedišta Vlade.
Sabor, zasjedanje 2012.
Sastav Hrvatskoga sabora nakon izbora 2016.

Hrvatski sabor predstavničko je tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti. Ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika. Zastupnici nemaju obvezujući mandat te imaju imunitet. Hrvatski sabor ima predsjednika i jednoga ili više potpredsjednika.

Hrvatski sabor odlučuje o donošenju i promjeni Ustava; donosi zakone; donosi državni proračun; odlučuje o ratu i miru; donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora; donosi strategiju nacionalne sigurnosti i strategiju obrane; ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti; odlučuje o promjeni granica; raspisuje referendum; obavlja izbore, imenovanja i razrješenja; nadzire rad Vlade i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskomu saboru; daje amnestiju za kaznena djela; obavlja i druge poslove utvrđene Ustavom. Sabor može osnivati istražna povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa.