Hrvatska ima oblik potkove koja se proteže od Vukovara na sjeveroistoku preko Zagreba na zapadu do Dubrovnika na krajnjem jugu. Te je obrise najvećim dijelom dobila još potkraj 17. st. S kopnenom površinom od 56 561 km² 19. je po veličini zemlja Europske unije. Reljefno i klimatski iznimno je raznolika zemlja. Njezino područje istodobno obuhvaća prostrane nizine u kontinentalnom dijelu između rijeka Drave i Save (Slavonija), prave planinske krajeve u središnjem (Lika i Gorski kotar), a u zapadnom i južnom dijelu dugačku, razvedenu i osunčanu obalu s više od 1000 otoka (Istra, Kvarner, Dalmacija). Kao podunavska i jadranska zemlja te mediteransko pročelje Srednje Europe ima povoljan geoprometni položaj na susretištu važnih europskih koridora, a njezine su luke izlaz na more za sjevernije susjedne zemlje. Osim što je treća u Europi po vodnom bogatstvu, Hrvatska ima osobito očuvanu prirodu sa stotinama endemičnih biljnih i životinjskih vrsta, te je gotovo 10% njezina teritorija zaštićeno u okviru 12 parkova prirode, 8 nacionalnih parkova i dvaju strogih rezervata. S 3,9 milijuna stanovnika Hrvatska je 20. zemlja Europske unije. Oko 60% stanovništva živi u urbanim sredinama, koje čine manje od 15% površine zemlje, a svaki peti stanovnik živi u glavnom gradu Zagrebu. Produljenjem očekivane životne dobi stanovništva četvrtina stanovnika Hrvatske starija je od 65 godina, a tek oko 14% mlađe je od 15 godina. Prema narodnosnomu sastavu Hrvati čine više od 90% stanovništva. S udjelom od 78,97% u kategoriji vjeroispovijesti najzastupljeniji su rimokatolici, pravoslavaca je 3,32%, uglavnom Srba, koji su i najbrojnija nacionalna manjina, muslimana 1,32%, a protestanata 0,26%. Hrvati kao autohtono stanovništvo žive i u susjednim zemljama, ponajviše u Bosni i Hercegovini. Hrvatska dijaspora u svijetu, od Australije do Sjeverne i Južne Amerike te zapadne Europe, obuhvaća više od dva i pol milijuna ljudi.