U skladu s europskim standardima hrvatsko je visoko školstvo na svojim učilištima prihvatilo najbolje odlike Bolonjskoga procesa, pridonoseći rastućoj integraciji znanosti i znanstvenika u Europi. Suvremeni hrvatski obrazovni i znanstveni sustavi zasnivaju se na tradiciji utemeljenoj još 1396, kad je u Zadru osnovano prvo sveučilište, a najveće, Zagrebačko, datira iz 1669. Među brojnim hrvatskim znanstvenicima i izumiteljima međunarodnoj su znanosti osobito pridonijeli Ruđer Bošković (1711–87) i Nikola Tesla (1856–1943). Prvi od njih, isusovac, matematičar, astronom, filozof, diplomat i pjesnik, istaknuo se teorijom atomistike kao jedan od najuglednijih fizičara, a po njem je nazvan i krater na Mjesecu. Današnji je pak sustav prijenosa električne energije nezamisliv bez izumitelja Nikole Tesle, tvorca prve hidroelektrane, na slapovima Niagare, i električnoga motora kakav se nalazi u gotovo svim kućanskim aparatima. I na drugim izumima koji čine svakidašnjicu modernoga čovjeka, primjerice na kravati, padobranu, penkali, cepelinu, mp3-playeru ili sustavu identifikacije otiskom prsta, razabire se potpis hrvatske stvaralačke misli. Takva znanstvena izvrsnost svoj najviši izraz ima u Nobelovoj nagradi, koju su dobila dvojica hrvatskih kemičara, Lavoslav Ružička (1939) i Vladimir Prelog (1975).