Muzeji, galerije i knjižnice

Muzeji i galerije

Tradicija prikupljanja i čuvanja kulturnoga naslijeđa u Hrvata vrlo je stara; započinje s razvitkom crkvenih riznica i privatnih zbirki, a prva javna muzejska zbirka postavljena je 1750. u Splitu.

U 19. st. osnivaju se ustanove koje prikupljaju i izlažu umjetnička djela i predmete raznorodne baštine – tzv. narodni muzeji u Zadru (1832), Zagrebu (1846), Dubrovniku (1872) te Osijeku (1877), iz zbirki iz kojih su se oblikovali specijalizirani odjeli, a koji danas djeluju kao zasebne ustanove, poput zagrebačkih muzeja Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, Arheološkoga muzeja i Hrvatskoga povijesnog muzeja. Specijalizirani muzeji i galerije osnivaju se od druge polovice 19. st., ponajviše u Zagrebu: Muzej za umjetnost i obrt (1880), Strossmayerova galerija starih majstora (1884), Moderna galerija (1905; preimenovana 2021. u Nacionalni muzej moderne umjetnosti) te Muzej grada Zagreba (1907). U Kninu je 1893. utemeljen Muzej hrvatskih starina, koji je nakon preseljenja u Split 1948. organiziran kao središnji Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Proslava 1000. obljetnice hrvatskoga kraljevstva 1925. potaknula je osnutak muzeja u Požegi, Varaždinu i Šibeniku. Tradiciju umjetničkih galerija nastavljaju nove ustanove u Splitu (1931), Dubrovniku (1945), Vukovaru (1948), Rijeci (1949), Osijeku (1954).

Muzej suvremene i moderne umjetnosti u Rijeci

Crkva Presvetog Otkupitelja u Otavicama kraj Drniša grobnica je kipara Ivana Meštrovića i njegove obitelji.

Nakon II. svjetskog rata nastaju i mnogobrojni gradski muzeji, a pojedini među njima skrbe se i o regionalnoj baštini, primjerice u Rijeci, Gospiću, Poreču, Čakovcu i Kutini. Od memorijalnih muzeja ističu se Muzeji Ivana Meštrovića (Atelijer Meštrović u Zagrebu, Galerija Meštrović i Meštrovićeve Crikvine – Kaštilac u Splitu te crkva Presvetog Otkupitelja u Otavicama), nastali umjetnikovom donacijom. Najznačajnije crkvene zbirke jesu Stalna izložba crkvene umjetnosti (1976) u Zadru, katedralne riznice u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku te zbirke pojedinih samostanskih redova. U Zagrebu se 1954. otvara Galerija suvremene umjetnosti, današnji Muzej suvremene umjetnosti, od 2009. smješten u novoj reprezentativnoj zgradi. Novijega su datuma i Arheološki muzej Narona (2007) u Vidu kraj Metkovića, Muzej antičkog stakla (2009) u Zadru, Muzej krapinskih neandertalaca (2010) u Krapini na mjestu nekadašnjega Muzeja evolucije, inovativni Muzej prekinutih veza (2011) u Zagrebu, Muzej Vučedolske kulture u Vukovaru (2015). U Zagrebu se nalaze Umjetnički paviljon (1898) i Galerija Klovićevi dvori (1982), koji su bez stalnoga postava, namijenjeni za izlaganje svjetske i nacionalne baštine.

Radom muzeja i galerija koordinira Muzejski dokumentacijski centar, utemeljen 1955.

Muzeji, galerije, galerijski odjeli i zbirke danas postoje u svim većim gradovima Hrvatske. Uza spomenute ističu se još Etnografski muzej, Muzej Mimara, Gliptoteka HAZU, Hrvatski muzej naivne umjetnosti i Tehnički muzej Nikola Tesla u Zagrebu, Muzej Domovinskog rata u Karlovcu (Turanj), Galerija umjetnina, Etnografski muzej, Arheološki muzej, Hrvatski pomorski muzej, Muzej grada Splita u Splitu, u Dubrovniku pak Umjetnička galerija, Muzej Domovinskog rata i Dubrovački muzeji (Kulturno-povijesni, Pomorski, Etnografski i Arheološki), u Zadru Narodni muzej i Arheološki muzej, u Šibeniku Muzej grada Šibenika, u Rijeci Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Prirodoslovni muzej i Muzej grada Rijeke, u Puli Muzej suvremene umjetnosti Istre i Arheološki muzej Istre, a u Pazinu Etnografski muzej Istre.

Knjižnice

Knjižnice su u Hrvatskoj prvi osnivali benediktinci, a potom i drugi crkveni redovi. Imale su ih i srednjovjekovne biskupije, što svjedoče podatci s kraja 14. st. o inventaru knjiga knjižnice Zagrebačke biskupije, koja i danas čini poznatu Metropolitanu. Osnivanjem isusovačkih kolegija stvarale su se i knjižnice pri njihovim gimnazijama, a već u doba renesanse bile su poznate i privatne knjižnice. S osnutkom knjižnice isusovačkoga kolegija u Zagrebu (1607) povezuje se i nastanak Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK), koja danas obavlja knjižničnu i informacijsku djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu kao i znanstvenoistraživačku i razvojnu djelatnost radi unaprjeđivanja hrvatskoga knjižničarstva te razvoja knjižničnoga sustava.

Galerija Klovićevi dvori, smještena u nekadašnjem isusovačkom samostanu u starom dijelu Zagreba. Udomljuje reprezentativne izložbe nacionalne baštine te gostujuće izložbe svjetskih muzeja i galerija.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu prikuplja, čuva, obrađuje i promiče bogatu hrvatsku kulturnu i znanstvenu baštinu te unaprjeđuje hrvatsko knjižničarstvo.

Predvorje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Čitaonica u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu (nekoć Nacionalna i sveučilišna knjižnica)

Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu čuva vrijedne rukopise, inkunabule i rijetkosti te surađuje s akademijama i znanstvenim institucijama u Europi i svijetu.

Tijekom 19. i 20. st. broj javnih, školskih, stručnih i drugih knjižnica naglo se povećavao. Prema podatcima koji se prikupljaju u NSK u Hrvatskoj je 2022. djelovala 181 samostalna narodna knjižnica s mrežom ogranaka, stacionara, stanica i 13 bibliobusnih službi te s knjižnim fondom od oko 12 000 000 svezaka knjiga. Najveće su narodne knjižnice u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci, Zadru i Karlovcu. Od 49 visokoškolskih knjižnica u okviru javnih sveučilišta, središnje su sveučilišne knjižnice u Dubrovniku, Koprivnici, Osijeku, Puli, Rijeci, Splitu i Zadru, a djeluju i jedna sveučilišna knjižnica u privatnim sveučilištima te više knjižnica privatnih veleučilišta, koje su izvan sustava sveučilišnih knjižnica. Mrežu pak osnovnoškolskih i srednjoškolskih knjižnica čini 1247 knjižnica s fondom od 7 000 000 svezaka knjiga. U Hrvatskoj djeluju i znanstvene knjižnice u Dubrovniku i Zadru te mnogobrojne specijalne knjižnice, od kojih je najznačajnija Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.