Obrazovni sustav

Početci školovanja i obrazovanja na području Hrvatske sežu u 10. st., a sve do 18. st. oni su bili vezani uz crkvu i svećenstvo. Sustavno prosvjećivanje naroda započinje za vladavine hrvatsko-ugarske kraljice i rimsko-njemačke carice Marije Terezije, koja izdavanjem naredbe o Općem školskom redu 1774. pokreće reformu školstva s naglaskom na osnovno školstvo.

Otad se u svakom mjestu u kojem je postojala župna crkva morala otvoriti pučka škola i djeca od 7. do 12. godine bila su je obvezna pohađati. Iste se godine organiziraju i prvi tečajevi za obrazovanje učitelja u Bjelovaru, Petrinji i Karlovcu, a prva javna državna učiteljska škola otvara se 1849. u Zagrebu. Hrvatski sabor 1874. donosi prvi hrvatski školski zakon, kojim se reguliralo obvezno petogodišnje školovanje. Od 1946. bilo je obvezno sedmogodišnje školovanje, a od 1958. osmogodišnje za djecu od 7 do 15 godina.

U zgradi današnje Gornjogradske gimnazije u Zagrebu isusovci su 1607. osnovali prvu gimnaziju.
Osnovna škola Miroslava Krleže. Najstarija zagrebačka osnovna škola utemeljena je 1830. kao trorazredna pučka dječačka učiona s hrvatskim nastavnim jezikom, u postojećoj zgradi od 1878.
Shema obrazovnoga sustava

Sustav obrazovanja danas počinje u predškolskim ustanovama, koje obuhvaćaju dječje vrtiće lokalne i područne samouprave te dječje vrtiće vjerskih zajednica i drugih pravnih i fizičkih osoba. Dječji vrtići zaduženi su za cjelodnevni ili kraći program odgoja i obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece od navršenih 6 mjeseci do polaska u školu. Program predškolskoga odgoja obvezatan je za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu. Kraći programi odgojno-obrazovnoga rada s djecom rane i predškolske dobi mogu se ostvarivati pri knjižnicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama, udrugama, drugim pravnim i fizičkim osobama-obrtnicima.

Djeca s navršenih 6 godina kreću s obveznim i besplatnim osnovnoškolskim obrazovanjem, koje traje 8 godina. U Hrvatskoj je moguće i paralelno osnovno umjetničko obrazovanje, šestogodišnje glazbeno i četverogodišnje plesno. Za one starije od 15 godina koji nisu završili osnovnu školu postoji sustav osnovnog obrazovanja za odrasle.

Pod utjecajem globalnih društvenih, gospodarskih i kulturnih promjena Hrvatski sabor donio je 2014. Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije. Radi stvaranja modernoga, visokorazvijenoga društva naglasak se stavlja na tzv. trokut znanja – cjeloživotno učenje, znanost i inovacije, osobito u STEM području. Cjelovita kurikulna reforma pod nazivom Škola za život od 2018/19. provodila se eksperimentalno u 74 osnovne i srednje škole, a od 2019/20. provodi se u svim školama.

Nakon završene osnovne škole moguće je nastaviti besplatno školovanje u srednjim školama, koje se s obzirom na nastavni program dijele na gimnazije te strukovne (tehničke, industrijske, obrtničke) i umjetničke (glazbene, plesne, likovne) škole. Gimnazije imaju općeobrazovni nastavni program, traju 4 godine i završavaju obveznim završnim ispitom – državnom maturom. Školovanje u strukovnim i umjetničkim školama može trajati od 1 do 5 godina, a najčešće završava izradbom i obranom završnoga rada, no moguće je i dodatno polaganje državne mature za učenike koji su završili četverogodišnje obrazovanje. Uspjeh na državnoj maturi temelj je upisa na visokoškolske ustanove. Osim srednjih škola postoje i programi osposobljavanja za rad u struci te škole za obrazovanje odraslih.

Rektorat Sveučilišta u Zagrebu, gdje je moderno sveučilište utemeljeno 1874.
Andrija Štampar (1888–1958), liječnik, jedan od utemeljitelja Svjetske zdravstvene organizacije; 1926. utemeljio je, uz financijsku potporu Rockefellerove zaklade, Školu narodnog zdravlja (danas Zavod za javno zdravstvo), koja se bavila sprečavanjem i suzbijanjem bolesti te prosvjećivanjem pučanstva.
Rektorat Sveučilišta u Zadru, najstarijega u Hrvatskoj (1396).

Visoko obrazovanje provodi se na visokim učilištima kroza sveučilišne i stručne studije, sukladno načelima Bolonjske deklaracije. Visoka učilišta dijele se na sveučilišta, fakultete, umjetničke akademije i veleučilišta.

Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu. Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu koje obuhvaća više fakulteta, a prema stupnju mogu biti preddiplomski, diplomski, integrirani preddiplomski i diplomski te poslijediplomski. Nakon završenoga preddiplomskog studija u trajanju od tri do četiri godine stječe se titula sveučilišnoga prvostupnika (univ. bacc.), a nakon jednogodišnjega ili dvogodišnjega diplomskog, odnosno integriranoga studija titula magistra (mag.). Poslijediplomski sveučilišni studij traje tri godine, a završava javnom obranom doktorskoga rada, čime se stječe akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.), odnosno doktora umjetnosti (dr. art.).

Stručni studij pruža studentima znanje i vještine koje mu omogućuju obavljanje stručnih zanimanja. Stručni studiji, u trajanju od dvije do tri godine, provode se i na veleučilištima i na sveučilištima; njihovim se završetkom stječe titula stručnoga prvostupnika (bacc.). Veleučilišta mogu organizirati specijalistički diplomski stručni studij u trajanju od jedne do dvije godine za osobe koje su završile stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij, a njime se stječe titula stručnoga specijalista (struč. spec.). Sveučilište može organizirati i poslijediplomski specijalistički studij u trajanju od jedne do dvije godine, kojim se stječe zvanje sveučilišnoga specijalista (univ. spec.). Iza kratice svake akademske titule naznačuje se i kratica struke ili dijela struke sukladno nazivu završenoga studijskog programa.

Učenici srednjih škola više se godina uspješno natječu na međunarodnim olimpijadama znanja iz prirodoslovno-matematičkoga područja.

Uspjesi na međunarodnim olimpijadama znanja 2019–2023.

PrirodoslovnaMatematičkaInformatičkaBiološkaFizičkaKemijska
3 srebra, 3 bronce 3 bronce 2 srebra, 2 bronce 2 bronce 2 bronce 4 bronce
otkazana zbog pandemije Covid-19 3 srebra, 2 bronce 1 zlato, 2 srebra, 1 bronca   1 srebro, 2 bronce Hrvatska nije sudjelovala
2 srebra, 4 bronce 1 zlato, 2 srebra, 3 bronce 1 zlato, 1 srebro, 1 bronca  1 bronca 2 srebra, 1 bronca 1 bronca
4 srebra, 2 bronce 1 srebro, 4 bronce 2 zlata, 1 bronca 2 bronce 1 srebro, 3 bronce 1 bronca
4 bronce 4 bronce 3 bronce 1 srebro, 1 bronca 1 srebro, 3 bronce 4 bronce

Prvo sveučilište u Hrvatskoj osnovano je u Zadru 1396, kad je dominikanski studij dignut u red studia generalia sa svim sveučilišnim pravima i povlasticama. Početak Zagrebačkoga sveučilišta veže se uz 1669. godinu, kad je kralj Leopold uzdignuo zagrebačku isusovačku akademiju na stupanj sveučilišta. Odlukom hrvatsko-habsburške vladarice Marije Terezije o preustroju školstva u Hrvatskoj i Slavoniji u Zagrebu je 1776. osnovana Kraljevska akademija znanosti, koja je u početku imala već postojeće teološki i filozofski fakultet te novoosnovani pravni. Moderno sveučilište u Zagrebu osnovano je 1874. – sastavnice su mu bile bogoslovni (teološki), pravoslovni (pravni) i mudroslovni (filozofski) fakultet – i danas je, s 31 fakultetom te 3 akademijama (dramskom, likovnom i muzičkom), najveće u zemlji. Uza Zagrebačko djeluju još sveučilišta u Dubrovniku, Koprivnici, Puli, Rijeci, Osijeku, Splitu i Zadru te Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu, odnosno danas u Hrvatskoj ukupno djeluje 91 javno visoko učilište i 28 privatnih. Najveći broj studenata, njih 80%, studira sveučilišni ili stručni studij na fakultetima.