Prapovijest
Najstariji tragovi ljudske nazočnosti na hrvatskom tlu potječu iz paleolitika. U špilji Šandalji kraj Pule i u Punikvama kraj Ivanca otkrivene su kamene izrađevine predneandertalske rase, a ostatci neandertalskoga pračovjeka pronađeni su na Hušnjakovu brijegu u Krapini. Arheološki nalazi iz paleolitika otkriveni su i na drugim lokalitetima diljem Hrvatske (Vindija, Veternica i dr.).
Neolitik (oko 6000. pr. Kr. – oko 3000. pr. Kr.) obilježen je podizanjem stalnih i organiziranih naselja, kao i izradbom keramičkoga posuđa i plastike. Na jadranskom području najznačajnije su neolitičke kulture impresso, danilska i hvarska, u unutrašnjosti sopotska i korenovska, a glavna su nalazišta otkopana u Smilčiću kraj Zadra, Danilu kraj Šibenika, Markovoj i Grapčevoj špilji na Hvaru.
Prijelazno razdoblje iz kamenoga u brončano doba, tzv. eneolitik, u kojem započinje obradba i uporaba prvoga metala – bakra, pokriva vučedolska kultura (oko 3000. pr. Kr. – oko 2200. pr. Kr.), nazvana prema lokalitetu Vučedol na obali Dunava kraj Vukovara.
U brončanom dobu (oko 2500. pr. Kr. – oko 800. pr. Kr.), razdoblju velikih etničkih nemira i migracija, nastavlja se razvijati metalurgija i tehnologija obradbe brončanih predmeta. Izdvaja se više kulturnih skupina (u Istri gradinska kultura, u sjevernoj Hrvatskoj kultura polja sa žarama, u Dalmaciji cetinska kultura i dr.), koje su nastale simbiozom prijašnjih kulturnih tradicija i raznovrsnih utjecaja snažnih okolnih kultura.
Pojavom sustavne proizvodnje i uporabe željeznih predmeta započelo je željezno doba (oko 800. pr. Kr. – početak 1. st.), tijekom kojega su se na prostoru današnje Hrvatske pojavile prve etničke zajednice, većinom ilirske, čija su imena zabilježili grčki i rimski pisci. Pripadale su Histrima, Japodima, Liburnima, Delmatima, Ardijejcima i dr., a bile su pod snažnim utjecajima grčkih i italskih kultura te od 4. st. pr. Kr. i pod utjecajem keltske duhovne i materijalne kulture.
Nezakcij (Vizače), sjeveroistočno od Pule, istaknuto središte Histra u 1. tisućljeću pr. Kr. Život se u njem održao sve do kasne antike, odnosno ranoga kršćanstva. Iz Nezakcija potječu figuralno ukrašene brončane situle, dijelovi nakita, oružja, keramika te primjerci monumentalne kamene plastike koji predstavljaju najveći domet prapovijesnoga umjetničkog stvaralaštva na tlu Hrvatske.