Prapovijest

Najstariji tragovi ljudske nazočnosti na hrvatskom tlu potječu iz paleolitika. U špilji Šandalji kraj Pule i u Punikvama kraj Ivanca otkrivene su kamene izrađevine predneandertalske rase, a ostatci neandertalskoga pračovjeka pronađeni su na Hušnjakovu brijegu u Krapini. Arheološki nalazi iz paleolitika otkriveni su i na drugim lokalitetima diljem Hrvatske (Vindija, Veternica i dr.).

Neolitik (oko 6000. pr. Kr. – oko 3000. pr. Kr.) obilježen je podizanjem stalnih i organiziranih naselja, kao i izradbom keramičkoga posuđa i plastike. Na jadranskom području najznačajnije su neolitičke kulture impresso, danilska i hvarska, u unutrašnjosti sopotska i korenovska, a glavna su nalazišta otkopana u Smilčiću kraj Zadra, Danilu kraj Šibenika, Markovoj i Grapčevoj špilji na Hvaru.

Paleolitičko nalazište na Hušnjakovu brijegu u Krapini ubraja se među najveća i najbogatija nalazišta neandertalskoga pračovjeka u svijetu. Tijekom iskapanja koja je 1899−1905. vodio paleontolog i geolog Dragutin Gorjanović-Kramberger otkriveni su i bogati ostatci paleolitičkih izrađevina te kostiju izumrlih prapovijesnih životinja. Starost krapinskih nalaza procjenjuje se na približno 130 000 godina.
Lubanja neandertalskog pračovjeka (lubanja »C«), Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu.
Kuglasta posuda, danilska kultura, Arheološki muzej Zadar.

Prijelazno razdoblje iz kamenoga u brončano doba, tzv. eneolitik, u kojem započinje obradba i uporaba prvoga metala – bakra, pokriva vučedolska kultura (oko 3000. pr. Kr. – oko 2200. pr. Kr.), nazvana prema lokalitetu Vučedol na obali Dunava kraj Vukovara.

Smilčić kraj Zadra jedno je od najbogatijih neolitičkih nalazišta na otvorenom. Naselje je bilo okruženo obrambenim jarkom, nastambe su bile nadzemne kolibe od isprepletena granja. Utvrđene su dvije razvojne faze naselja: starija, s nalazima kulture impresso, i mlađa, koju obilježava danilska kultura. Među nalazima se ističu keramičke bogato ukrašene kultne posude na četirima nogama (ritoni) te raznolike posude ukrašene slikanim i urezanim ornamentima.
Vučedol kraj Vukovara značajno je prapovijesno nalazište (»dunavska Troja«), po kojem je nazvana vučedolska kultura, koja obuhvaća širi kulturni kompleks od Karpata do istočnih Alpa i Dinare. Drži se da je nastala dolaskom indoeuropskih doseljenika oko 3000. pr. Kr. i trajala do približno 2200. pr. Kr. Obilježja su te kulture novi metalurški postupci, iznimno vješti keramičari, a prema nekim istraživačima nositelji te kulture imali su i kalendar zabilježen na keramičkim posudama.
U selu Prozoru kraj Otočca otkriveni su ostatci naselja i nekropola Japoda iz 1. tisućljeća pr. Kr. Život se ondje odvijao i u rimskom razdoblju. Visoku razinu umjetničkog obrta predstavljaju brončani ukrasni predmeti specifičnih oblika, poput ukrasa za glavu (oglavlja), privjesaka, okova za pojas, fibula, dok posebno obilježje nakitu daju jantar i staklena pasta.

U brončanom dobu (oko 2500. pr. Kr. – oko 800. pr. Kr.), razdoblju velikih etničkih nemira i migracija, nastavlja se razvijati metalurgija i tehnologija obradbe brončanih predmeta. Izdvaja se više kulturnih skupina (u Istri gradinska kultura, u sjevernoj Hrvatskoj kultura polja sa žarama, u Dalmaciji cetinska kultura i dr.), koje su nastale simbiozom prijašnjih kulturnih tradicija i raznovrsnih utjecaja snažnih okolnih kultura.

Bikonična zdjela, vučedolska kultura, Arheološki muzej u Zagrebu.
Ogrlica od staklene paste, mlađe željezno doba, Arheološki muzej u Zagrebu.
Histarski vrč iz 9–8. st. pr. Kr. Arheološki muzej Istre, Pula.

Pojavom sustavne proizvodnje i uporabe željeznih predmeta započelo je željezno doba (oko 800. pr. Kr. – početak 1. st.), tijekom kojega su se na prostoru današnje Hrvatske pojavile prve etničke zajednice, većinom ilirske, čija su imena zabilježili grčki i rimski pisci. Pripadale su Histrima, Japodima, Liburnima, Delmatima, Ardijejcima i dr., a bile su pod snažnim utjecajima grčkih i italskih kultura te od 4. st. pr. Kr. i pod utjecajem keltske duhovne i materijalne kulture.

Nezakcij (Vizače), sjeveroistočno od Pule, istaknuto središte Histra u 1. tisućljeću pr. Kr. Život se u njem održao sve do kasne antike, odnosno ranoga kršćanstva. Iz Nezakcija potječu figuralno ukrašene brončane situle, dijelovi nakita, oružja, keramika te primjerci monumentalne kamene plastike koji predstavljaju najveći domet prapovijesnoga umjetničkog stvaralaštva na tlu Hrvatske.