Sudbena vlast
Sudbenu vlast obavljaju sudovi, koji su neovisni i samostalni. Prema zakonu tijela su državne vlasti i dužni su štititi Ustavom i zakonima te pravnom stečevinom Europske unije utvrđen pravni poredak Republike Hrvatske, osigurati jedinstvenu primjenu zakona te ravnopravnost i jednakost sviju pred zakonom. Odlučuju u sporovima o temeljnim pravima i obvezama čovjeka i građanina, o pravima i obvezama države, jedinica lokalne samouprave te izriču kazne i druge mjere počiniteljima kaznenih djela utvrđenih zakonom.
Sudce imenuje i razrješuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državno sudbeno vijeće, koje iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor.
Sudbeni sustav čine Vrhovni sud, županijski, općinski (građanski, kazneni, prekršajni, radni), trgovački i upravni sudovi, Visoki kazneni sud, Visoki prekršajni sud, Visoki trgovački sud i Visoki upravni sud.
Vrhovni sud najviši je sud Republike Hrvatske i osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. Predsjednika Vrhovnoga suda na mandat od četiri godine bira i razrješuje Hrvatski sabor na prijedlog Predsjednika Republike, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnoga suda i mjerodavnog odbora Hrvatskoga sabora.
U pravosudnom sustavu Hrvatske posebnu ulogu ima Državno odvjetništvo, samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona. Glavnoga državnog odvjetnika na vrijeme od četiri godine imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje mjerodavnoga saborskog odbora.
Hrvatski pravosudni sustav, u skladu s pravnom tradicijom kontinentalne Europe, poznaje i instituciju Ustavnoga suda, koji je izvan sudbene piramide. Ustavni sud odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, o ustavnim tužbama protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima, prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, rješava sukob vlasti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, odlučuje o odgovornosti Predsjednika Republike, nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka, nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnoga referenduma itd.
Ustavni sud Republike Hrvatske čini 13 sudaca, koje na vrijeme od osam godina bira Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom, uz prethodno mišljenje mjerodavnoga saborskog odbora.
Pravobranitelji
Pučki pravobranitelj opunomoćenik je Hrvatskoga sabora koji promiče i štiti ustavna i zakonska prava građana. Svatko tko drži da su nezakonitim ili nepravilnim radom državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim vlastima ugrožena ili povrijeđena ustavna ili zakonska prava i slobode može podnijeti pritužbu pučkomu pravobranitelju radi pokretanja postupka. Pučkoga pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina.
U Republici Hrvatskoj postoje i posebni pravobranitelji: pravobranitelj za djecu, pravobranitelj za ravnopravnost spolova i pravobranitelj za osobe s invaliditetom.